Rješavanje problema često predstavlja situaciju u kojoj su postavljeni preveliki zahtjevi na resurse radnog pamćenja. U situaciji rješavanja novih kompleksnih problema broj problemskih elemenata koji se trebaju simultano procesirati i njihova interaktivnost mogu nadići raspoloživi kapacitet radnog pamćenja. S obzirom na to da doprinosi smanjenju kognitivnog opterećenja, eksterna reprezentacija može značajno pridonijeti efikasnijem rješavanju problema. Cilj je našeg istraživanja bio ispitati efekte eksterne reprezentacije na uspješnost rješavanja i kognitivno opterećenje problema "hanojskih tornjeva". U istraživanju je sudjelovalo 30 studenata Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Sudionici su rješavali tri izomorfne varijante problema "hanojskih tornjeva", preuzete iz istraživanja Zhanga i Normana (1994). Različitim je varijantama problema variran broj eksternih pravila njegova rješavanja. Kognitivno je opterećenje utvrđeno Upitnikom kognitivnog opterećenja (Paas, 1992).
Rezultati istraživanja upućuju na to da se efikasnost rješavanja problema povećava s brojem eksterno reprezentiranih pravila, što je u skladu s rezultatima dobivenim u istraživanju Zhanga i Normana (1994). Nadalje, utvrđeno je da eksterna pravila pridonose smanjenju procjene uloženog mentalnog napora i povećanju razumijevanja problema. Procjena je težine problema bila podjednaka za sve tri varijante problema.
Rezultati našeg istraživanja potvrđuju nalaze prethodnih istraživanja da korištenje eksternih reprezentacija pridonosi efikasnijem rješavanju kompleksnih problema. Također, eksterna reprezentacija smanjuje subjektivni doživljaj kognitivnog opterećenja. Međutim, generičke strategije izazivaju visoko kognitivno opterećenje per se, što uvjetuje visok doživljaj težine problema, bez obzira na objektivnu težinu problema.